Radan je dodala da je sada potrebna i promena sortimenta, kao i shvatanja da u Vojvodini treba gajiti grožđe samo za bela vina, a na jugu zemlje za crna, jer za to nema naučnih opravdanja.

Vina je, smatra ona, potrebno praviti od autohtonih i novostvorenih domaćih sorti grožđa, jer korišćenjem inostranih, koje su stvarane za druge klimatske uslove, ne možemo postići isti kvalitet niti biti konkurentni, "što je šteta jer imamo mnogo bolje uslove za vinogradarstvo od mnogih evropskih zemalja".

Institut je u stvaranju novih sorti, prošao kroz nekoliko faza.

Na početku je radio na poboljšanju kvaliteta starih autohtonih sorti, koje su ukrštane sa visokokvalitetnim inostranim i na taj način dobijeno je pet novih vrsta za proizvodnju belih vina -"neoplanta", "župljanka", "sirmium", "sila" i "nova Dinka", i dve za crna vina "probus" i "rumenika".

U drugoj fazi stvarane su sorte koje su otporne na niske temperature, karakteristične za Vojvodinu. Tako je nastalo šest belih vinskih sorti "Zlata", "rani rizling", "Lela", "Liza", "Mila" i "Petra".

 

Institut je potom svoje snage usmerio na kreiranje sorti koje će biti otporne na gljivične bolesti i pogodne za organsku proizvodnju. Tako je stvoreno šest belih vinskih vrsta "kosmopolita", "Petka", "rubinka", "Bačka", "Panonija" i "Morava" i dve stone sorte "lasta" i "Karmen".

Radanova je naglasila da je Institut proizveo i "eko vino" iz te organske proizvodnje, a pre toga je u svom proizvodnom asortimanu imao 11 vina, koja su dostupna posetiocima vinoteke u Sremskim Karlovcima, gde se Institut nalazi.

Ona je predočila da je u toku i razvijanje centra za obuku proizvođača, gde će moći da dobiju sve informacije vezane za nove tehnoglije.

Institut u svojim istraživanjima sarađuje sa sličnim institucijama u inostranstvu, a najviše sa Institutom za vinogradarstvo u Austriji.

 

Izvor: RTV